srijeda, 13. kolovoza 2014.

O pogrešnoj karikaturi argumenta Prvog Uzroka

Filozof Feser uporno kroz svoj rad upozorava, i žali se, na karikaturu "kozmološkog argumenta" koja se često spominje jer se pomoću nje može lagano odbaciti argument (točnije pogrešno predstavljen argument). Istu stvar primijetio je i W. Norris Clarke koji je opisao fenomen u članku "A Curious Blind Spot in the Anglo-American Traditionof Antitheistic Argument" iz 1970. godine. U nastavku prenosim samo nekoliko izvadaka iz rada zajedno s Feserovim komentarima. (Post, opširniji, u izvornoj verziji: Clarke on thestock caricature of First Cause arguments)
Česta karikatura o kojoj govorimo je, naravno, "Sve ima uzrok, dakle svemir ima uzrok" argument. Kao što sam [Feser] puno puta isticao (primjerice ovdje i ovdje) nijedan bitniji zagovornik ideja Prvog Uzroka zapravo nikada nije branio ovaj glupi argument. Svi bitniji zagovornici argumenata za Prvi Uzrok bi odbacili tvrdnju da "sve ima uzrok", i to na potpuno principijelnim, a ne ad hoc, temeljima. Stoga pobijanje ove karikature nema nikakvu snagu protiv njihovih stvarnih argumenata. Često pobijanje je naravno upitati "Ako sve ima uzrok, što je onda uzrokovalo Boga?", zatim reći ukoliko Bog ne mora imati uzrok, onda niti svemir ne mora imati uzrok. Možda oni koji napadaju ovu karikaturu sugeriraju da je sam svemir (ili događaj koji je doveo do njega) prvi ili neuzrokovani uzrok.

"Neobična slijepa točka" na koju se Clarke referira je nevjerojatna nesposobnost ili nevoljkost suvremenih anglo-američkih filozofa da shvate kako redovnim posezanjem za tim prigovorom napadaju karikaturu argumenta [eng. straw man] koja nema nikakve veze s onime što su autori poput Aristotela, Akvinskog, Leibniza i ostalih zapravo rekli.

U prijašnjim postovima, dao sam puno primjera filozofa koji napadaju takvu pogrešnu karikaturu, primjerice; Bertrand Russell, Steven Hales, Nigel Warburton, i (kao što sam pokazao u postu u kojem komentiram više primjera odjednom) Daniel Dennett, Robin Le Poidevin, Graham Priest, Michael Martin, Simon Blackburn, Jenny Teichman i Katherine Evans. Clarke nam daje još primjera iz filozofskih udžbenika sredine dvadesetog stoljeća, uključujući rasprostrajeni An Introduction to Philosophical Analysis Johna Hospersa. Kao što Clarke pokazuje, Russellovov Why I Am Not a Christian je možda izvor iz kojeg su mnogi kasniji autori naučili ovu karikaturu i česti odgovor. Clarke također primjećuje kako je Russell izgleda tu ideju uzeo od Johna Stuarta Milla, koji ju je pak preuzeo od svog oca Jamesa Milla. Clarke misli da je David Hume, koji u Dijalogu o prirodnoj religiji napada nešto poput pogrešne karikature argumenta, prvi poznati autor koji to čini. Clarke zapisuje:
Složit ćemo se, prvo, da ukoliko netko prihvati princip "Sve što postoji ima uzrok", onda je opovrgavanje neibježno i razorno. Ali već sama lakoća takvog pobijanja, kada i zanemarimo sve druge stvari, trebala je izazvati sumnje kod onih koji ga koriste; trebali su se zapitati koriste li navodni protivnici stvarno taj princip. Vrlo je sumnjiva sama po sebi činjenica da nitko od mnogih u Hume-Russellovoj tradiciji koje sam čitao nikada ne citiraju nijednog konkretnog teističkog filozofa koji koristi taj princip. Uzorak je toliko konstantan da sam se spreman okladiti kako istu stvar možemo pronaći i kod onih na koje još nisam naišao.
Kao što sam napomenuo u ranije citiranim postovima, uzorak o kojem govorimo se nastavio i kroz četrdeset godina nakon što je Clarke to primijetio. Kritičari redovno napadaju karikaturu bez da citiraju ikoga tko ju je ikada branio. (Le Poidevin čak priznaje da ju nitko nikada nije niti branio.) Hospers, nakon što je pogrešno optužio zagovornike argumenta Prvog Uzroka da proturječe sami sebi kada negiraju da Bog ima uzrok, samodopadno piše:
Mnogi ljudi to odmah ne vide jer koriste argument kako bi došli do Boga, a zatim, kada dođu do onoga kamo su željeli doći, zaborave na argument..."
Ali tko su točno ti "mnogi ljudi"? Kritičari nam ne vele. Primamljivo je zaključiti (parafrazirajući Hospersa) da kritičari ne vide kako nitko nikada zapravo nije branio karikaturu koju napadaju jer kada dođu do onoga kamo su željeli doći – načina odbacivanja Aristotela, Akvinskog, Leibniza i dr., a time i izbjegavanja predanosti božanskom Prvom Uzroku - posve zaborave na ono što su ti autori stvarno rekli. Clarke zapisuje.
Dakle možemo samo zaključiti kako je Hume-Russellova tradicija anti-teističkog argumenta, barem u ovom pitanju, nekako pogrešno krenula potpuno pogrešno shvativši i predstavivši sam argument kojeg su pokušavali pobiti, a zatim se stvar nastavila ponavljati; razgovaraju sami sa sobom, bez da su provjerili je li druga strana rasprave uopće još tamo, ili je li uopće ikada i bila.
[...]
***

Nažalost, pogrešna Hume-Russellova karikatura je toliko izobličila razumijevanje kozmološkog argumenta da čak i neki teisti – čak i simpatizeri kozmološkog argumenta – smatraju da se njome trebaju pozabaviti kao da ima ikakve veze sa stvarnim argumentima. Primjerice, Alexander Pruss u članku "The Leibnizian Cosmological Argument" kaže kako se "tipični kozmološki argument suočava sa četiri različita problema", jednog od njih opisuje ovako:
Treći teški problem je Problem Taksija, koji dolazi iz Schopenhauereove primjedbe kako u kozmološkom argumentu, princip dovoljnog razloga (PSR) je poput taksija kojeg nakon korištenja otpuštate. Poteškoća je odgovoriti što se događa kada se objašnjavajući princip ... primjeni na Prvi Uzrok. Popularna formulacija je :"Ako je Bog uzrok svemira, što je uzrok Boga?" Tipično rješenje tvrdi da je slučaj Prvog Uzroka različit, na način koji nije tek ad hoc, od slučajeva kada se princip primjenjuje.
Alex nadalje tvrdi kako se ovaj "problem" može riješiti, ali mislim da ga uopće nije niti potrebno tretirati kao "problem" za argument. Pretpostavimo da kritičari Darwinizma redovno ustvrde kako darwinovci tvrde da je majmun rodio prvu ljudsku bebu, a zatim ismiju tu tvrdnju. Bi li bila dobra ideja da branitelj Darwinizma kaže kako se "tipični argument Darwinizma suočava sa četiri različita problema, jedan od njih je Problem Majmuna, " a zatim da nastavi nuditi rješenje "Problema majmuna"? Naravno da ne, jer "Problem Majmuna" je potpuna izmišljotina na koju nijedna verzija darwinizma ne treba rješenje. Prikladan odgovor je odbaciti takve tvrdnje, a ne tretirati prigovor kao da je išta drugo nego napad na pogrešnu karikaturu. Samo se pojačava nesporazum kojeg se pokušava razriješiti. Ista stvar vrijedi i za lažni "Taksi problem". [...]

***
Za kraj, još jedan citat Clarkea;
U prisutnosti smo filozofske tradicije koja je u samo-ponavljajućoj kolotečini, tradiciji koja je davno prestala gledati van sebe kako bi se suglasila sa stvarnošću i provjerila postoji li uopće protivnik kojeg tako slavodobnitno i beznaporno uništava. ... Čini se kako je krajnje vrijeme da oni koji još uvijek prate ovu određenu tradiciju antiteističkog argumenta imaju dovoljno obzira i poniznosti da priznaju kako je njihov argument mrtav, i da nas puste da se bavimo bitnijim problemima vezanim uz filozofske argumenta za i protiv Božje egzistencije.

PS

Naravno, možete reći, ali ja sam čuo da moja baba daje sličan argument. Dobro, pitajte svoju babu kako funkcionira struja, neka vam objasni kako djeluju lijekovi koje pije, ili na koji način je dobila svoje PET nalaze. Bitni su najjači argumenti koje nude najbitniji predstavnici tradicije, koja korist od pobijanja loše verzije, odnosno pogrešno predstavljenog, argumenta?

Postoje još razni prigovori kozmološkom argumentu (argumentima) koji nemaju veze s onime što i kako taj argument nešto tvrdi, ali kao što ističe Clarke; sama lakoća pobijanja takvih (navodnih) argumenata trebala bi potaknute na razmišljanje.

Inače, već sam objavio nešto o argumentu; Mislite da razumijete kozmološki argument?. (Post donosi listu najčešćih ateističkih pogrešaka pri razumijevanju kozmološkog argumenta, kao i moje nedorečenosti u prijevodu koje još nisam ispravio.) Vidi i povezani post Je li religija iracionalna? Također, kategorije spominjanih; Betrand Russell, David Hume, John Stuart Mill, Alexander Pruss.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi kroz zadnjih 7 dana